Spektakularnim koncertom Klape Cambi & specijalne gošće Zorice Kondže, obasjat ćemo još jednom najljepšu pozornicu Jadrana.
Sva lipota kulturno-povijesne-glazbene dalmatinske baštine upravo će se 9. rujna otpjevati na starim, ponosnim zidinama sv. Mihovila.
Moj lipi andjele, Projdi vilo, Još te uvik volin, Ultima partenca, Zapuvala je bura, Vilo moja... samo su neke od pjesama koje će klapa Cambi opet oživjeti, dvije nove pjesme „Ako me čuješ“ i „Opet ću poletiti“ kao i nekoliko pjesama iznenađenja za koje ne sumnjamo da će oduševiti publiku.
Glazba, kojoj je jedini pravi smisao i svrha da bude hrana ljubavi, jedan je od načina da donoseći svoje glazbeno bogatstvo budemo dio Svijeta, jer glazba govori sve jezike, izražava sve osjećaje…
„TUĐI ČOVIK NIKAD NEĆE ZNATI ŠTO TO VEŽE DALMATINKSKE JUDE“
Priča o klapi Cambi započela je njenim osnivanjem 1986. godine u Kaštel Kambelovcu, a ime joj potječe od splitske plemičke obitelji Cambi koja je imala svoje posjede na području cijele Dalmacije. Klapa od 2007. godine djeluje sa sjedištem u Splitu.
Novi milenij donio je velike promjene u klapi. Kao pjevački lider dolazi vrhunski tenor Vladimir Garić koji predvodi klapu do novih priznanja, snimaju se nosači zvuka, nastupa se pred prepunim dvoranama u zemlji i inozemstvu, dobitnici su mnogih prestižnih priznanja i nagrada (Porina, Grand prixa, Šibenske šansone...)
Dalmatinska klapska pjesma, kao dio nematerijalne kulturne baštine Hrvatske, nepresušno je vrelo inspiracije brojnih muzikologa, etnologa, skladatelja, glazbenika i glazbenih aranžera, a najviše ljubitelja klapske pjesme.
Brojne generacije koje su stvarale ovu tradiciju doživljavale su klapu kao životnu filozofiju, bijeg od stvarnosti, nasušnu potrebu uzajamnosti, prijateljstva, komunikacije. Ova glazbena pojava se stvarala stoljećima i bila je prožeta utjecajima mnogih kultura koje su ostavile traga na podrucju Dalmacije.
Vrijednost ove kulturno-glazbene pojave kao važnog dijela nematerijalne kulturne baštine, koja se ponekad naziva živućom kulturnom baštinom, danas doprinosi prezentaciji Hrvatske i hrvatskog turizma u svijetu.. Možemo biti vrlo ponosni što je 2012. godine ova nematerijalna-kulturna baština postavljena na UNESCO-vu listu, a što nam daje dodatnu obvezu da zaštitimo običaje s naglaskom na njegovanju kulturnog identiteta u svijetu.
