Znanstveni skup Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.), održan na kampusu Tvrđave sv. Ivana u Šibeniku te izložba Tragom soli: šibenska gabela na grafičkim izvorima (16. – 19. st.) otvorena na Tvrđavi sv. Mihovila okupili su od 3. do 5. travnja u Šibeniku 18 izlagača s 12 istaknutih ustanova iz pet gradova – Šibenika, Zadra, Splita, Zagreba i Beograda. Znanstveni skup i izložba organizirani su u povodu 500. obljetnice osnivanja gabele za sol kod Šibenika u organizaciji Državnog arhiva u Šibeniku, Tvrđave kulture Šibenik i Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, uz potporu Ministarstva kulture i medija.
- Ideja o organizaciji ovog skupa došla je prije otprilike dvije godine kada je kolega Pavić u jednom razgovoru kazao da radi na rukopisu o šibenskoj gabeli, o skladištima za sol koja su se nalazila kod Mandaline u Šibeniku. A što je uopće gabela? To je svojevrsni carinski ured, mjesto gdje se naplaćivala pristojba za sol, koji je bio iznimno važan infrastrukturni objekt, ne samo za Šibenik kojem je priskrbio gospodarski zamah, već i za cijelu mletačku Dalmaciju – pojasnio je u uvodnom dijelu konferencije prof. dr. sc. znanosti Kristijan Juran s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru koji je uz mr. sc. Natašu Mučalo, ravnateljicu Državnog arhiva u Šibeniku i Josipa Pavića, voditelja Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine Tvrđave kulture Šibenik, član organizacijskog odbora znanstvenog skupa.
Rektor sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, iskoristio je priliku da čestita Šibeniku na uređenju tvrđava i njihovom stavljanju u novu funkciju.
- Fortifikacijski sustav je nastao upravo zašto što je Šibenik bio važna točka Jadrana u imperijalnom sučeljavanju osmanlijskog imperija i Mletačke Republike. Šibenik je izvrstan primjer ne samo o tome kako baštinu obnoviti, već i staviti u najplemenitiju moguću funkciju. Današnji skup svjedoči o tome da to nije bilo samo područje izloženo različitim oblicima ratnih sukoba, već područje višestruke razmjene dobara na svakodnevnoj razini – istaknuo je Faričić te dodao da je kulturni krajolik Šibenika nezamisliv bez solana u Zablaću i funkcioniranja gabele.
Ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić, istaknula je edukacijski kampus na Tvrđavi sv. Ivana kao jedinstveni prostor na jednoj povijesnoj utvrdi u Hrvatskoj koji je Tvrđavi kulture pružio mogućnost unaprjeđenja znanstvenih i stručnih suradnji s brojnim domaćim i međunarodnim organizacijama.
- Posebno mi je drago što nas danas veže jedna lokalna tema i važna obljetnica na koju skrećemo pažnju i bacamo novo svjetlo na događaj koji se prije 500 godina zbio ovdje u Šibeniku, a uvelike odredio kulturno-povijesni razvoj grada.
Izložba i znanstveni skup odaju počast povijesnom trenutku kada su šibenski knez Bernardin Taiapiera, mletački diplomat Pietro Zeno i osmanski emin Džafer Čelebi potpisali ugovor o ustanovljenju gabele i skladišta soli u Mandalini pokraj Šibenika, 10. travnja 1525. godine. Ugovor je u značajnoj mjeri odredio odnosno preusmjerio mletačko-osmanske odnose na širem području Šibenika, šibenska je sol prepoznata kao potencijal za uspostavu trgovačkih odnosa između osmanskih i mletačkih podanika, a šibenskoj je komuni time omogućen gospodarski zamah, barem do Ciparskog rata.
Prigodna izložba i izlaganja na skupu pružili su priliku su za ispunjenja mnogih historiografskih praznina, otvaranja novih istraživačkih perspektiva i plodne rasprave o značajnom razdoblju šibenske povijesti.
Otvorenju skupa na Tvrđavi sv. Ivana su, uz predstavnike organizatora, prisustvovali i izaslanica Ministarstva kulture i medija, pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku Angela Bujas, župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić, gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić te gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković.
