Hrvatski centar koralja Zlarin kojim upravlja Tvrđava kulture Šibenik najljepša je građevina realizirana u prošloj godini - odlučili su to čitatelji Jutarnjeg lista u velikoj anketi koju je taj portal objavio na Silvestrovo.
Zlarinu je konkuriralo još 18 većih i manjih projekata različitih namjena, redom vrhunskih ostvarenja diljem Hrvatske. Svoj glas dalo je više od 50 tisuća čitatelja, a najviše ih se odlučilo baš za Centar koralja!
Projekt Centra koralja dovršen je u lipnju 2023., a upravljanje je preuzela Tvrđava kulture Šibenik. Projekt je uključivao obnovu i uređenje kuća Šare i Kažerma te rekonstrukciju puta koji vodi od obale do dviju kuća, ali ih i međusobno spaja.
Radovi su prema projektu šibenskog Arhitektonskog Biroa Prostor, Centrom upravlja Tvrđava kulture Šibenik, izvedbu stalnog postava vodila je splitska firma Urbanex, a autorica postava je Ana Katurić.
Kuća Kažerma izložbeni je prostor Hrvatskog centra koralja Zlarin, prostor s vrijednim, stalnim postavom koji priču o neraskidivoj vezi Zlarinjana i koralja priča na inovativan, zanimljiv način, ističući potrebu za očuvanjem Jadrana i njegovih zaštićenih vrsti. Kuća Kažerma opremljena je suvremenijom tehnologijom poput proširene stvarnosti, kinetičkih figura i drugih audio vizualnih atrakcija, a posjetiteljima je na raspolaganju i čitaonica sa znanstvenim radovima i poezijom istaknute zlarinske pjesnikinje Vesne Parun.
Kuća Šare nalazi se na suprotnoj strani ulice i uređena je za smještaj istraživača, znanstvenika, učenika i studenata. U prizemlju obnovljene kamene kuće uređen je prostor za druženje, a hlad okućnice poziva na odmor. Kuća Kažerma i kuća Šare duboko su utisnute u kolektivnu memoriju mjesta kao centri društvenog života i jedno od zadnjih uporišta tradicije obrade koralja.
Vrijednost projekta iznosila je nešto više od 24,1 milijuna kuna, od čega je 13,3 milijuna kuna financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok je ostatak do pune svote pokriven sredstvima Europske unije u okviru natječaja ‘‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine‘‘ na kojega je aplicirao Grad Šibenik.
