HR
EN

"Žene su posvuda, ali nisu tamo gdje je moć"

14.04.2022.

„Žene su posvuda, ali nisu tamo gdje je moć“ – misao je to iz filma 'Godina žene', prikazanog u Kući umjetnosti Arsen gdje se tijekom tribine nakon filma raspravljalo o ženskoj borbi i položaju u svijetu. Sudjelovale su sveučilišna profesorica Biljana Kašić, kulturna antropologinja Sonja Leboš i pedagoginja i sociologinja Maja Šintić, a razgovor je moderirala programska koordinatorica Art kina Arsen, Jelena Svirčić.

Godina žene spisateljice i pjesnikinje Sandre Hochman fantastičan je film izvučen iz zaborava, digitalno restauriran 2019. godine, a snimljen 1972. u drugom valu američkog feminizima. Dokumentarni kadrovi prate događaje na Demokratskoj konvenciji u Miamiju i bilježe kampanju Shirley Chisholm, prve žene i Afroamerikanke u utrci za predsjednicu SAD-a. Kombinirajući umjetničke i dokumentarne snimke, ismijava se seksizam i proziva muški politički i medijski establišment zbog ignoriranja Chisholmine kampanje.

- Ovo je velika tema, a cijelo 20. i 21. stoljeće u znaku je borbe žena. Ideja ravnopravnosti odlučujuće je mjesto za žene za koje je javni prostor uvijek bio negostoprimljiv, a uloga domaćice koja joj je dana prisilio ju je da mijenja tu paradigmu – otpočela je Kašić, feministkinja i postkolonijalna teoretičarka koja je u dugogodišnjoj karijeri predavala na više sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu.

Što znači veći broj žena u politici?

- Činjenica je da nema demokracije ako se ne čuje glas žena. Je li veći broj žena u politici dostatan za promjenu, promiču li one ideje ravnopravnosti i ženski program i je li politika samom činjenicom da su žene prisutne bolja i pravednija? Neka istraživanja govore da su žene u politici empatičnije za probleme ranjivih skupina, ali ostaju pitanja kako okupirati ostatak političkog prostora – navela je Kašić dajući za primjer financijska pitanja za koja su u tijelima odlučivanja zastupljeni uglavnom muškarci.

Šibenska pedagoginja, sociologinja i feministkinja Maja Šintić istaknula je da je od sedamdesetih, kada je film snimljen, prisutnost žena u tijelima odlučivanja brojčano porasla,  ali ostaje prostor za raspravu koliko je time došlo do povećanja javne i političke moći kojom raspolažu.

Videovezom iz Zagreba javila se Sonja Leboš, antropologinja koja u dugogodišnjem radu bilježi sudjelovanja na nizu međunarodnih konferencija, ističući da se situacija nije značajno promijenila od vremena kada je „Godina žene“ snimljena te da svjedočimo jačanju konzervativnog vala s jedne strane, i otpora prema njemu s druge.

- Film zaokružuje niz globalno bitnih tema iz perspektive iz koje je redateljica provocirala ozbiljne muškarce i žene koje su ismijavale pokušaj da se stvari izvedu iz lažnog ekvilibrija – kazala je Leboš, dok je Kašić istaknula da je taj beskrajno ignorirani film vrlo zanimljivo iščitavati iz današnje pozicije.

- Zaposjeda sva naša čula subverzivnom duhovitošću i činjenicom da do kraja ne znamo kud fabula ide. Taktilno osjetilna angažiranost redateljice koja je u filmu i svjedokinja i feministkinja i pjesnikinja je autofeministička gesta koju izvodi u okupaciji prostora i pokazuje na koji način jedan filmski narativ može funkcionirati, a sve su to elementi kulturalnog feminizma. Autorica pokazuje kako muškarci ne znaju odgovoriti na njezina pitanja, ne razumiju što ih ona zapravo traži, dok joj je jedan od glavnih ciljeva da žene budu proizvoditeljice svijesti o sebi, što su i što od života žele.

Šintić se osvrnula na situaciju kada je u Hrvatskom saboru zastupnica Lesandrić govorila o iskustvu kiretaže nakon spontanog pobačaja.

- Zastupnici su joj rekli da je situacija neugodna. To je simptomatično jer joj se s najcentralnije točke mjesta koje postoji da nam svima bude bolje poručilo da šuti jer je zastupnicima neugodno – rekla je Šintić, a Leboš se nadovezala govoreći o ženskim pravima u Jugoslaviji i danas.

- Feminizam je tada izazivao podsmjeh, bio je skoro prljava riječ, a s druge strane abortus je bio legalan i dostupan. Establišment je smatrao da feminizam nije potreban jer će klasna borba omogućiti jednakost. Da mi je tada netko rekao da ću za 30 godina živjeti u društvu u kojem će se to propitkivati, ne bih vjerovala - navela je Leboš.

Etimološki, feminizam ne znači ništa drugo nego borbu za jednakost, ideju da muškarci i žene moraju biti jednaki, što je u suštini nešto vrlo jednostavno, složile su se sugovornice.

U konačnici, istaknuta je uloga solidarnosti i mogućnosti koje ona može donijeti položaju onih čija prava nisu ostvarena, uz poruku da je ključno obraniti kulturu mira kojoj kroz desetke ratova danas u svijetu prijete militarističko-mačistički otpori.

 

 

 

Postavke pristupačnosti

Dragi posjetitelji, 

U četvrtak 30.6., Tvrđava sv. Mihovila otvorena je za posjetitelje do 19 sati.

U petak 1.7., Tvrđava sv. Mihovila otvorena je za posjetitelje do 19 sati.

Dobro došli!